SUBOTA, 25. septembar 2021.
DIM, Cetinjska 15a, 20h:
• Roђenice (SRB)

Rođenice (foto: Jovan Radaković)
Roђenice su a capella trio iz Srbije, osnovan 2009. godine. Grupu su pokrenule tadašnje studentkinje etnomuzikologije na Akademiji umetnosti. Želja ime je bila da se pored studijskog istraživačkog rada aktivno bave i izvođaštvom, kako bi otkrile i naučile različite vokalne tehnike karakteristične za tradicionalno pevanje bivše Jugoslavije, kao specifičnog podneblja. Roђenice su tročlana vokalna formacija, čije se ime vezuje za slovensku mitologiju, gde su rođenice zapravo tri boginje, vile, tj. natprirodna bića ženskog roda, koja određuju sudbinu novorođenčeta. Repertoar grupe je gotovo u potpunosti baziran na seoskim i varoškim pesmama sa područja bivše Jugoslavije, uz težnju da se u interpretaciji postigne što veća autentičnost izraza. Zbog toga su do sada i ostvarile nekoliko nastupa i saradnji sa drugim grupama i umetnicima, preispitujući tradicionalnu muziku u kontekstu izvođenja savremene i eksperimentalne muzike. Nastupale su sa sastavom Lautari din Cisinau (Moldavija), Serboplov (Novi Sad), Argo (Budimpešta), Babra (Budimpešta). Roђenice su nastupale i na prestižnim world music i džez festivalima u Srbiji, kao što su: Ring Ring Festival (Beograd), Kanjiža Jazz Festival (Kanjiža), Etnofest (Subotica) itd.
• Monika Lakatoš Folk Trio (HU)

Monika Lakatoš (foto: Attila Kleb)
Monika Lakatoš (Lakatos Mónika) jedna je od najistaknutijih i svetski najpriznatijih interpretatora nasleđa Vlaških Roma iz Mađarske. Dobitnica je i najvećeg priznanja u world music svetu, nagrade WOMEX, za 2020. godinu. Reč je o nagradi za koju se smatra da u kontekstu muzike sveta ima važnost jednog Oscar-a, a bitno je naglastiti da je Monika prvi romski umetnik kome je dodeljeno ovakvo priznanje. Sa svojim Folk Triom Monika izvodi pesme mađarskih Roma (podgrupa Romi Lovari), obraćajući posebnu pažnju na tradiciju i kulturu iz koje potiče, ali obogaćujući program muzikama drugih nacionalnosti. U ovoj trio-formaciji Moniki podršku pruža suprug Mihalj Maži Roštaš (Mihály Mazsi Rostás/gitara, vokal) i gostujući perkusionista Antal Mate Kovač (Antal Máté Kovács).
NEDELJA, 26. septembar 2021.
DIM, Cetinjska 15a, 20h:
• Sofija Labropulu (GR/A) + Tijana Stanković (SRB)

Sofija Labropulu (foto: Daniel Vegel)
Sofija Labropulu (Sofia Labropoulou) sviračica je na kanunu i kompozitorka, koja spaja svetove grčke i mediteranske narodne muzike, klasične osmanske, zapadne srednjovekovne, eksperimentalne i savremene muzike. Iako se klasično obrazovala od svoje osme godine i učila klavir i teoriju, bila je to ljubav na prvi pogled kada se, gotovo deceniju kasnije prvi put susrela s kanunom. Sa diplomom studija vizantijske muzike u ruci, preselila se u Istanbul 2003. godine, da bi se posvetila svojoj ljubavi prema kanunu i studijama osmanske muzike. Kao solista, redovno sarađuje sa svetski priznatim muzičarima, putuje u okviru različitih projekata i predstavlja kanun i grčku narodnu muziku na master-klasovima širom sveta. Od 2013. godine, nakon nekoliko godina saradnje, Sofija i Vasilis Ketencoglu (Vassilis Ketentzoglou) objavljuju njihov prvi zajednički album Butterfly (Odradek Records). Njen prvi solo album Sisyphus objavljen je u decembru 2020 (Odradek Records). Trenutno živi u Beču. Saradnja između Sofije Labropulu i Tijane Stanković razvila se iz njihove zajedničke zainteresovanosti i ljubavi prema narodnoj muzici Balkana, kao regiona sa kog obe vode poreklo. Odabrale su da istraže različite stilove izvođenja sa centralnog Balkana jer se na taj način mogu sagledati sličnosti i razlike u tradicionalnoj muzici nacija koje naseljavaju ovo područje.
• Marija Macota (I)

Maria Mazzotta (foto: Giulio Rugge)
Marija Macota (Maria Mazzotta) rođena je u Lečeu, 1982. godine. Jedna je od najboljih interpretatora sa prostora južne Italije i jedna od najcenjenijih world music umetnica u Evropi danas. Petnaest godina je bila član slavnog italijanskog benda Canzoniere Grecanico Salentino. Tokom svoje dosadašnje karijere, Marija je neprestano istraživala i usavršavala svoj glas i vokalni izraz. Prošle godine je objavila veoma hvaljeni album Amoreamaro (Agualoca Records) sa harmonikašem Brunom Galeoneom. Reč je o zbirci divnih pesama sa aromom italijanskog Juga, koje objedinjuje Marijino specifično, složeno shvatanje koncepta ljubavi. Pesme sa ovog izuzetnog albuma predstavljaju okosnicu beogradskog koncerta, kao i mnogih drugih koncerata na kojima Marija intenzivno nastupa širom Evrope. U Beograd dolazi sa harmonikašem Antoninom de Lukom (Luca).
UTORAK, 28. septembar 2021.
DIM, Cetinjska 15a, 20h:
• Dobrila & Dorian Duo (NMK)

Dobrila & Dorian Duo (foto: Dina Duma)
Mada su dugogodišnji poznanici i članovi jednog drugog, uhodanog benda Chalgia Sound System, Dobrila (glas) i Dorian (ud, lupovi) došli su na ideju da, tokom pandemijskog leta 2020. godine, naprave zaseban, zajednički album. Svoj duo su nazvali, jednostavno, Dobrila i Dorian Duo, jer je tu samo o reč o dvoje ljudi koji zajedno prave muziku. Dobrila peva makedonske tradicionalne pesme i melodije, istovremeno se poigravajući tišinom i improvizujući bukom i zvucima svog glasa, dok Dorian svira ud, mediteransku šestožičanu lautu bez pragova, stvarajući lajv-lupove i improvizacije nad melodijskom strukturom koju gradi Dobrila. Svoje pevačko znanje Dobrila je razvijala slušajući velikane makedonske tradicionalne pesme, kao što su Vanja Lazarova, Mirvet Belovska, Kiril Mančevski, ali i razne vokalne istraživače širom muzičkog sveta. Sa druge strane, Dorian je, kao samouki muzičar akumuliranog iskustva stečenog u nekoliko različitih bendova/projekata (String Forces, Chalgia Sound System, Axiotomic, Dorian Oud Quartet, Seth) u ovaj projekat sa Dobrilom uneo to svoje ogromno nagomilano znanje i estetske vrednosti. Uoči svog nastupa u Beogradu na festivalu Todo Mundo, Dorian Jovanović će primiti nagradu Vojin Mališa Draškoci, koju mu World Music asocijacija Srbije dodeljuje za 2021. godinu.
• Jelena Popržan (A/SRB)

Jelena Popržan (foto: Sasha Osaka)
Jelena Popržan je rođena u Novom Sadu, odrasla u Zrenjaninu, studije viole započela u Beogradu, te ih nastavila, 2002, u Austriji, gde i danas živi i radi. U Jeleninom opusu se skladno kombinuju i stapaju različita muzička iskustva: slušanje roka u mladosti, klasično muzičko obrazovanje i interpretacija dela umetničke muzike, te istovremena ljubav prema tradiciji i eksperimentu. Jelenin umetnički izraz odbija precizniju žanrovsku odrednicu. Sklonost muzičkim nasleđima Balkana i drugih kutaka sveta, kao i raznim pravcima koje na nadahnut i originalan način pretvara u savremeni jezik bogat improvizacijom, svrstavaju Jelenu, pak, u široko polje world music poližanra. Radeći u Beču, Jelena je stilsku raznovrsnost i umetničku radoznalost razvijala kako pišući muziku za pozorište tako i kroz saradnje sa različitim umetnicima i kroz svojih nekoliko ansambala – Catch-Pop String-Strong, Sormeh, Madame Baheux… U poslednje vreme, Jelena se sve više okreće solo radu. Jedan od rezultata ovakvih tendencija jeste solo album La Folia, objavljen januara 2020. godine za austrijsku kuću Lotus Records. Uoči svog nastupa u Beogradu na festivalu Todo Mundo, Jelena će primiti nagradu Vojin Mališa Draškoci, koju joj World Music asocijacija Srbije dodeljuje za 2020. godinu.
. . .